Astronomi su koristeći teleskop NASA-e pod nazivom Galaxy Evolution Explorer zamijetili začuđujuće dug kometu slični rep iza zvijezde koji je zasvijetlio svemirom. Zvijezda nazvana Mira po latinskoj riječi za čudnovata odnosno predivna bila je predmet proučavanja astronoma više od 400 godina, no ovo je prvi puta da su astronomi uspjeli vidjeti njen rep. Galaxy evolution Explorer ("GALEX" ) teleskop u svom neprestanom promatranju neba ultraljubičastim svjetlom skenirao je popularnu zvijezdu, da bi nakon toga astronomi primijetili nešto što je izgledalo kao komet sa divovskim repom. Kometu slični rep, odnosno trag iza Mire je dugačak zapanjujućih 13 svjetlosnih godina što je otprilike 20000 puta prosječna distanca najudaljenijeg planeta Sunčevog sustava Plutona od Sunca. Ovo je prvi slučaj u povijesti da je takvo nešto zabilježeno oko zvijezde.

Astronom kalifornijskog tehnološkog instituta Christopher Martin izjavio je kako je bio šokiran kad je iza poznate zvijezde ugledao potpuno neočekivano ogroman rep divovskih razmjera. Astronomi smatraju kako im Mirin rep daje jedinstvenu priliku za proučavanje kako zvijezde kako što je naše Sunce umiru te kako stvaraju nove solarne sustave. Za vrijeme kretanja Mire, njen rep rasipa ugljik, kisik i ostale važne elemente potrebne za stvaranje novih zvijezda, planeta, a moguće čak i života. Ove tvari sadržane u repu Mire, vidljivom sada po prvi put, konstantno su ispuštane u posljednjih 30 000 godina.

Mark Seibert sa Opservatorija Carnegie instituta u Pasadeni izjavio je kako ovo otkriće njima predstavlja sasvim novi fenomen i još su uvijek u procesu razumijevanja same fizike toga te se nadaju kako će biti u mogućnosti iz zvijezdina repa naučiti o životu zvijezde. Milijardama godina unatrag, Mira je bila slična našem Sunce. No protekom vremena počela se mijenjati u ono što se naziva promjenjivi crveni div – pulsirajuća, napuhnuta zvijezda koja periodično postaje dovoljno svijetla da se može vidjeti golim okom. Mira će protekom vremena izbaciti u svemir sav preostali plin formirajući pritom šarenu ljusku koja se naziva planetarna nebula (maglica). Nebula će izblijedjeti s vremenom ostavljajući samo izgorjelu jezgru nekad postojeće zvijezde, a koja se naziva bijeli patuljak.

U usporedbi s ostalim crvenim divovima Mira putuje neobično brzo, a čemu je moguć uzrok gravitacioni poticaj koji se tijekom vremena stvara od ostalih prolazećih zvijezda. Mira trenutno putuje brzinom od 130 km/s, odnosno 468 000 km/h, a s njom putuje i mali udaljeni pratilac za kojeg se smatra da je riječ o bijelom patuljku. Par koji je također i poznat kao Mira A (crveni div) i Mira B (bijeli patuljak) orbitiraju sporo jedan oko drugog u zajedničkom putovanju kroz zviježđe Cetus udaljeno nekih 350 svjetlosnih godina od Zemlje. GALEX osim što je otkrio Mirin rep, također je otkrio i tzv. bow shock, odnosno vrstu nakupine vrućeg plina ispred zvijezde i dva vijugava strujanja materijala ispred i iza zvijezde. Astronomi smatraju kako vrući plin u bow shocku zagrijava plin koji ispušta zvijezda, a što rezultira fluorescentnim ultraljubičastim svjetlom. Ovaj svijetleći materijal zatim se vrti iza zvijezde stvarajući pritom trag oblika repa. Taj proces je sličan onome kad brzi brodić ostavlja valovit trag ili tragu dima kojeg ostavlja parni vlak. Činjenicu da Mirin rep svijetli samo ultraljubičastim svjetlom može objasniti razlog zašto ostali teleskopi nisu vidjeli njen rep. GALEX je vrlo osjetljiv na ultraljubičasto zračenje, a povrh toga ima i ekstremno širok kut gledanja, što mu omogućuje da skenira neobične ultraljubičaste aktivnosti na nebu.