70-ih godina prošlog stoljeća mnoštvo retrovirusa otkriveno je i u životinjama, a 1980 godine američki virolog Robert Gallo identificirao je prve ljudske retroviruse HTLV-I i HTLV-II (HTLV znači human T cell lymphotropic virus odnosno ljudski limfotropski virus T stanice). Također valja napomenuti još jednu zanimljivu vrstu studija koja je pokazala da su retrovirusi nađeni u ljudskom tijelu jako slični onima nađenima u afričkim čimpanzama što bi moglo ukazivati na činjenicu da su se ljudski retrovirusi mutacijom razvili od onih u čimpanzama što je 1999 godine dobilo svoj obol nakon što su znanstvenici dokazali da se HIV proširio barem tri puta odvojeno na području središnje Afrike od čimpanzi na ljude.

Početkom 80-ih godina izvorno se mislilo kako je bolest orijentirana isključivo na homoseksualnu zajednicu jer su se 1981 godine pojavila izvješća o grupama homoseksualaca u New Yorku i Kaliforniji kojima je dijagnosticiran Kaposijev sarkom(vrsta vaskularnog raka koji uzrokuje ljubičast-crvene znakove na koži, obično na stopalima i nogama). No isti simptomi razvili su se i izvan homoseksualne zajednice, i to na narkomane, korisnike transfuzije krvi i heteroseksualne partnere oboljelih ljudi. Kako se bolest rapidno širila tako je nastajala panika, te su se u to vrijeme čak javljale teorije Božje kazne prema nemoralu ljudi, tako da su prvotne žrtve te opake bolesti bile i dodatno stigmatizirane u očima javnosti. Značajan napredak došao je 1983 godine kada je francuski specijalist za rak Luc Montagnier i njegovi kolege izolirali novi ljudski retrovirus iz pacijenata zaraženih sidom, nazvavši ga HTLV-III, a nekoliko godina kasnije virus je nazvan imenom pod kojim je poznat svugdje u svijetu - HIV.